Tema: Kratki spoj – tehnologija i vizije budućnosti
NAGRADE FESTIVALA PRVIH
STRUČNO POVJERENSTVO
u sastavu:
Anastazija Debeli, likovna umjetnica
Anita Suknov, novinarka
Morana Foretić, stručna suradnica Centra KNAP
Povjerenstvo je, nakon pregleda i evaluacije pristiglih radova, donijelo sljedeće odluke:
NAGRADA ŽIRIJA
Objekti i konotacije, 2022.
objekti s elektroničkim dodacima
autorice Sandra Maglov (suradnice i suradnici: Paula Bučar, Deborah Hustić, Tomislav Domazet, Goran Mahovlić)
Rad Objekti i konotacije – nježne, gotovo razigrane oči koje se neprimjetno, ali postojano okreću prema promatraču, u vremenu u kojem smo neprestano praćeni – od naših mobitela i laptopa, preko sustava videonadzora na ulicama, do suptilnih algoritama koji bilježe svaki naš klik – Maglov i njezin tim stvaraju instalaciju koja prenosi tu nevidljivu digitalnu prisutnost u taktilnu, intimnu i pomalo začudnu formu.
Upravo u toj ambivalentnosti leži snaga rada: okice djeluju nježno, gotovo prijateljski, ali njihovo stalno motrenje priziva i hladnu ideju svevidećeg oka, svojevrsnog suvremenog Big Brothera. Instalacija uspijeva istodobno prizvati osjećaj bliskosti i blagu jezu, čime precizno pogađa tematski fokus festivala – odnos tehnologije i budućnosti – i našu svakodnevnu uronjenost u neprestano nadzirane prostore.
POSEBNA PRIZNANJA ŽIRIJA
Ova godina je uistinu posebna: žiri je jednoglasno odlučio dodijeliti ne jedno, nego tri posebna priznanja, uvažavajući iznimnu raznolikost pristupa, hrabrost autorica i autentičnost istraživanja koja su obilježila ovogodišnje izdanje Festivala prvih.
PRVO POSEBNO PRIZNANJE
Prvo posebno priznanje dodjeljuje se Sari Trlek za rad:
387.44
Skulptura od pleksiglasa i silikona sa sustavom interaktivnih elektron(a)
Sara Trlek, odvažna i potpuno nova autorica u području interaktivne elektronike, predstavila je svoj prvi rad — i upravo je ta svježina, hrabrost i nesputana radoznalost ono što je posebno oduševilo žiri. Rad 387.44 je skulptura koja vješto spaja materijalnu osjetilnost pleksiglasa i silikona sa živom, reagirajućom elektronikom, stvarajući objekt koji pulsira, diše i komunicira s prostorom i promatračem.
Za prvi rad u ovom složenom polju, Sara je pokazala iznimnu razinu snalažljivosti, kreativnosti i tehničke intuicije. Instalacija izgleda izvrsno, a njezina igra svjetla, prozirnosti i interaktivnog odgovora nosi onu vrstu iskrenog otkrića i uzbuđenja koja odlikuje istinske početke.
DRUGO POSEBNO PRIZNANJE
Drugo posebno priznanje dodjeljuje se strip-crtačici i likovnoj umjetnici Heleni Klakočar za javno čitanje teksta Vremeplovac, u izvedbi Filipa Someka.
Helena Klakočar, dosad prepoznata ponajprije kroz svoj bogati likovni i stripovski opus, ovom se prilikom po prvi put upustila u kazališne vode — i to kroz stvaranje teksta koji promišlja izrazito aktualnu, distopijsku i provokativnu ideju: što se događa kada ratovi prestanu biti stvarni, pa postanu svojevrsni surogat-ratovi, vođeni na daljinu, kao hibridni “live video game” spektakli, lišeni ljudskog dodira, ali ne i posljedica?
U toj priči, koja kombinira apsurd, društvenu kritiku i poetsku snovitost, Helena otvara prostor novom čitateljskom i izvedbenom iskustvu. U izvedbi joj pomaže glumac Filip Somek. Njegov amaterski, ali izrazito posvećen pristup donosi iskrenost, svježinu i neposrednost koja izvrsno nadopunjava Helenin tekst. Filipova prirodna, nenametljiva izvedba stvorila je ravnotežu između fikcije i dokumentarnog tona. Upravo ta kombinacija — susret autorice srednje generacije, koja zakoračuje u novo umjetničko područje i mladog izvođača koji se tek formira — donijela je osobitu dinamiku koju je žiri želio istaknuti.
Priznanje se dodjeljuje za hrabrost ulaska u nepoznato, za istraživanje novih formi, te za izvedbu koja je pokazala kako se kreativni susreti između generacija mogu pretvoriti u nenametljivo, ali iznimno vrijedno kazališno iskustvo.
TREĆE POSEBNO PRIZNANJE
Treće posebno priznanje dodjeljuje se gospođi Ljiljani Tršan, umirovljenoj logopedinji, za njezin izniman doprinos ovogodišnjem izdanju Festivala prvih.
Osim što je na izložbi predstavila vlastite likovne radove, gospođa Tršan izvela je i izuzetno zanimljiv lecture performance pod naslovom KRATKI SPOJ – PRIDRŽAVAMO LI SE UPUTA O UPORABI TEHNOLOGIJE? u kojem je otvorila temu utjecaja digitalnog svijeta na razvoj dječjeg mozga. Njeno izlaganje bilo je istodobno stručno, životno, duhovito i krajnje pristupačno, pružajući publici uvid iz jedinstvene perspektive.
Posebno je važno istaknuti da je ovo bio prvi put da je gospođa Tršan stala na pozornicu i javno govorila pred publikom. Upravo ta hrabrost, otvorenost i spremnost da podijeli svoje znanje i iskustvo u novom, izvedbenom kontekstu, ostavili su iznimno snažan dojam na žiri i posjetitelje.
Njezina izvedba obogatila je program ne samo sadržajno, nego i atmosferom — donoseći glas generacije koja rijetko zakorači u umjetničke formate ovog tipa, ali koja je ovdje pokazala koliko je dragocjeno kada to učini.
NAGRADA PUBLIKE
Nagradu publike, koju svake godine dodjeljuju sami posjetitelji putem otvorenog glasanja, ove godine dobiva rad:
Lee Kuna (i Igora Brkića)
RotoMotoMuzik
Publika je, vrlo jasno i vrlo glasno, prepoznala šarm i duhovitost rada RotoMotoMuzik. Osim što vizualno izgleda iznimno privlačno — gotovo kao kakva futuristička igračkica koju odmah želiš dotaknuti — rad osvaja svojim izraženim ludističkim karakterom. Posebno je simpatičan njegov zvučni princip: svaki put kada mu se približite, RotoMoto mijenja glazbu, skačući iz pop teme u pop temu, kao da vam želi namignuti i reći: “Hej, vidio sam te!”. Uz sve već navedene značajke, rad je likovno vrlo dobro riješen.
Interaktivnost, razigranost i pristupačnost učinili su ga iznimno privlačnim svim generacijama, što je bilo jasno već prvih dana po ptovrenju izložbe. Posjetitelji su mu se vraćali više puta, isprobavali ga, smijali se, ispitivali… i na kraju mu, brojim glasovima, sasvim zasluženo, dodijelili svoju nagradu.
PROGRAM 23. Festivala prvih, 3.11. – 16.11.2025.
PONEDJELJAK 3.11.2025.
KNAP, Galerija Događanja, Ivanićgradska 41 a
19.00 / Otvaranje izložbe prvih
Izlažu: Ljiljana Tršan, Ivona Vojvodić, Sara Trlek, Helena Klakočar, Radiona.org: Sandra Maglov, Lea Kuna (i suradnici/e, Goran Mahovlić, Paula Bučar, Zvonimir Domazet, Deborah Hustić, Igor Brkić)
KNAP, kazališna dvorana/pozornica/ Ivanićgradska 41a
19.30 / Javno čitanje: VREMEPLOVAC, tekst o mogućoj budućnosti
Tekst i video: Helena Klakočar / Izvedba: Filip Somek /gadgeti: Radiona
Autorica grafičkih novela Helena Klakočar donosi novu epizodu Vlage, Mraza i Soli. Priča propituje etiku, ljudsku prirodu i potrebu za promjenom u svijetu konflikata. Pridružite nam se na putovanju u budućnost
KNAP, kazališna dvorana/pozornica/ Ivanićgradska 41a
20.00 / Razgovor: Uradi sama, Vlaga, Mraz i Sol i tehnologija otvorenog koda
Sudjeluju: Deborah Hustić, voditeljica udruge Radiona i umjetnici FP-a: Helena Klakočar, Sara Trlek, Ljiljana Tršan i drugi
Moderira: Zdravko Popović
Radiona – Zagreb Makerspace – Udruga za razvoj ‘uradi-sam’ kulture
Radiona.org je neprofitna organizacija i građanski laboratorij koji se sastoji od makerspacea/hackerspacea, laboratorija za medijsku umjetnost – media lab, Repair Cafe-a, inkluzivnog laba – InkluLAB-a i rezidencijalnog programa (A-I-R) osnovana 2011. godine. Organizacija se bavi DIY (uradi-sam), DIWO (uradi-s-drugima) i DITO (uradimo-zajedno) kulturama, STEAM konceptima, interdisciplinarnim i međugeneracijskim neformalnim obrazovanjem i hibridnim aktivnostima. Uradi sam/a je metoda izrađivanja, popravljanja ili “prepravljanja” predmeta iz naše svakodnevice bez vodstva stručnjaka. Tako osnažujemo vlastitu kreativnost, motivaciju i neovisnost.
Lab razvija inovativne projekte s naglaskom na izgradnju zajednice, građansku participaciju, koheziju i socijalnu uključenost, prijenos znanja i sukreaciju. Također je aktivan u područjima GLAM-a, KKI-a u međunarodnom i lokalnom kontekstu, kreiranju javnih politika na lokalnoj i međunarodnoj razini. Svoje aktivnosti usmjerava na obrazovanje, inovacije, istraživačke procese, umjetničku produkciju, kustoske prakse, rezidencije, međunarodnu i domaću međusektorsku suradnju, samoodržive sustave, aktivnosti u zajednici za popravljačke aktivnosti, građansku znanost i aktivnosti povezane s društvenom svijesti.
UTORAK 4.11. do 16.11.2025.
KIC, Galerija na katu, Preradovićeva 5
17.45 / Otvaranje izložbe drugih
Izlažu: Zdenko Bužek, Nina Medved (i Monika Pocrnjić), Vesna Srnić (i suradnici Viktor Konstantinović, Matilda Hrastić, Nastja Štefanić Kralj, Hrvoje Ćosić, Tomislav Lačić), Tomislav Šilipetar, Hrvoje Jurić, Radiona.org: Mario Pavlić, Davor Jadrijević, Damir Prizmić
Izvedba: Performativnost sinkronog slučaja – Hologram, biljke i studenti ADU & ARTHEA & UNISB
Autorica projekta: doc. dr. sc. Vesna Srnić, nositeljica kolegija Medijska kultura na UNISB i predsjednica ARTHEA-e
Sudjeluju: Verica Šalata, studentica UNISB, eko udaraljke; Kasijan Kristić, učenik srednje Tehničke škole, član ARTHEA-e, gitara; Marin Živković, gost, Zagreb, saksofon; Nikola Curić, gost, Zagreb, hang drum; Ivo Baričević, član ARTHEA-e, Rav Vast; i Tomislav Lačić, asistent UNISB, tehnička podrška.
Studenti ADU Viktor Konstantinović i Matilda Hrastić suvremenim plesom oblikovali su hologram, uz koreografiju Nastasje Štefanić Kralj i uz tehničku podršku Hrvoja Ćosića iz udruge Connect IT.
KIC, Kino dvorana, Preradovićeva 5
19.00 / Tribina: Ima li utopija šansu?
Sudjeluju: prof.dr.sc. Hajrudin Hromadžić, dr.sc. Ante Jerić i (uskoro) dr.sc. Nina Čolović
Moderira: Zdravko Popović
U promišljanju budućnosti susrećemo tri scenarija: budućnost kakvu bismo željeli, budućnost od koje strepimo i budućnost kakva će uistinu biti jednom kad postane sadašnjost. Te nam se tri perspektive isprepliću, kako na individualnoj, tako i na razini čitavog društva. Kakvo bi društvo trebalo biti da zaslužuje pridjev utopijskog? Može li se takvo društvo uopće ostvariti? Ako da, kako, a ako ne, zašto? Može li se, barem kroz težnju prema savršenosti, postići bolje društvo? Koliko su nam feminističke vrijednosti važne na tom putu, te koliko nam feministička perspektiva može poslužiti kao primjer za prepoznavanje kočnica za ostvarenje boljeg društva i kako se s njima nositi? S labirintom svih tih i mnogih drugih nadovezujućih pitanja najbolje se suočiti kroz razgovor. Dođite i pridružite se našim uvodnim govornicima u traženju puta ka a odgovorima.
SRIJEDA 5.11.2025.
KNAP, Galerija Događanja, Ivanićgradska 41a
18.00 / Lecture performance: KRATKI SPOJ – PRIDRŽAVAMO LI SE UPUTA O UPORABI TEHNOLOGIJE?
Autorica i izvođačica: Ljiljana Tršan
Razvoj tehnologije je promijenio svijet oko nas, ali i svijet u nama. Unutar psihologije razvija se posebno područje – cyberpsihologija, koja proučava sve psihološke fenomene povezane s tehnologijom i ljudskim ponašanjem u virtualnoj stvarnosti.
KNAP, kazališna dvorana, Ivanićgradska 41a
19.30 / Performans: Ljepota
Koncept i izvedba: Josipa Bubaš / Video: Tomislav Čuveljak / Produkcija: Domino
Ljepota je likovno-izvedbeni čin koji se poigrava temom ljepote, upotrebljivosti i prezasićenosti. Spaja nekoliko postupaka, smješta temu u širi, suvremeni kontekst, koristeći različite reference i prevodeći ih kako bi uspostavile značenjski obrat. Video, plastične vrećice, ispunjavanje prostora, traženje ljepote u običnom, izvedba objekta i objekt izvedbe spajaju se u cjelinu koja se smješta između ljepote i upozorenja, te dotiče neizbježna pitanja današnjice.
KNAP, Kazališna pozornica, Ivanićgradska 41a
20.00 / Tribina: Ja, ja nosim plastično odelo?
Sudjeluju: dr. sc. Josipa Bubaš, izvedbena umjetnica i teoretičarka, dr. sc. Tatjana Haramina, redovna profesorica na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu i Ivana Kordić, pravnica i članica Udruge Tatavaka sa Zlarina
Moderira: Zdravko Popović
„Plastika, plastika…možda sam plastičan i ja“ (Idoli, Vlada Divljan) Plastika je materijal od kojeg su napravljeni predmeti što nas svakodnevno okružuju i suvremena je civilizacija nezamisliva bez nje. Kako nastaje, što nam donosi, a što odnosi, koja je zakonska regulativa i što možemo učiniti da je zamijenimo održivim materijalima, saznat ćemo na ovoj tribini.
ČETVRTAK 6. 11. 2025.
Knjižnica Silvija Strahimira Kranjčevića, Zapoljska 1
16.30 / Predavanje i razgovor: Povijest umjetne inteligencije – od mita do algoritma
Autorica: dr. sc. Lana Žaja, informatička i komunikacijska stručnjakinja
Moderator: Zdravko Popović
Gošća: izvedbena umjetnica Mia Štark, autorica projekta “I bit ću ovdje da vam pomognem”
Kroz stoljeća, čovjek je u mitovima, filozofiji i znanosti tražio odraz vlastite svijesti. Knjiga Povijest umjetne inteligencije istražuje taj put – od antičkih automata i renesansnih vizionara do digitalnih strojeva 20. stoljeća i suvremenih sustava koji već oblikuju našu stvarnost. Predavanje otkriva kako je ideja stvaranja umjetnog uma rasla usporedno s razvojem ljudske civilizacije – kao zrcalo naših strahova, ambicija i želje za transcendencijom. Umjetna inteligencija nije samo tehnički fenomen, nego i kulturna priča o čovjeku koji pokušava razumjeti sam sebe kroz stvaranje drugog. Autorica povezuje povijesne prekretnice (Turing, McCarthy, Minsky) s filozofskim pitanjima svijesti i slobode, propitujući granicu između čovjeka i stroja. U završnom dijelu, predavanje otvara pitanje budućnosti: je li umjetna inteligencija posljednja faza evolucije – ili početak nove vrste simbioze?
Knjižnica SS Kranjčevića, Zapoljska 1
18.00 / Tribina: Knjiške moljčice – Kratki i slatki uvod u odrednice i povijest SF žanra
Izabela Šegedin i Ema Marača vode emisiju o književnosti i književnoj praksi „Knjiški moljac“ ali prije svega se bave tekstom – svime što može biti čitano sa određenom svjesnošću o mogućnosti kritičkog odnosa prema istom. Knjiški moljčići nisu izbirljivi i drže do svoga zdravlja, stoga imaju raznovrsnu prehranu i grickaju svako štivo! I visoko i nisko, i mainstream i niche, i knjigu i časopis, pa čak i tekstove s interneta. Od “Knjiškog moljca” možete očekivati salatu tema, ali garantiramo da će svaka biti fina!
PETAK 7.11.2025.
KNAP/Koncertna dvorana na katu, Ivanićgradska 41a
18.30 / Koncert: Ivan Grobenski – ‘ELECTRAW SESSION’
Ivan Grobenski jedan je od najsvestranijih i najinovativnijih glazbenika regionalne scene – autor koji neprestano pomiče granice između žanrova i forma. Nakon što je oduševio publiku na SHIP festivalu, Grobenski se vraća na zagrebačku pozornicu s koncertnim programom ‘ELECTRAW SESSION’ kojim objedinjuje odabrane pjesme s posljednja dva studijska izdanja. Istoimeni album objavljen početkom godine snimio je uživo s bendom koji pjesmama s “Apocalipsticka” i “Kinka” daje potpuno novi karakter – bez loopova, samplova i studijskih trikova, ali s punokrvnim, sirovim zvukom i zaraznom koncertnom energijom. Upravo takav Grobenski stiže i u Zagreb – eksplozivan i beskompromisan. Započeo je s eksperimentalnim rockom s bendom Moskau, samostalno istraživao podravsku tradicijsku glazbu,kreirao hvaljene albume koji spajaju indie, blues, soul, elektroniku, hip-hop i rap. Album Siromahi i Lazari (2021.) donio je suvremenu reinterpretaciju hrvatske tradicije, dok ga je Apocalipstick (2023.) učvrstio kao jednog od najuzbudljivijih autora nove generacije, s nominacijama za Rock&Off i Porin te uvrštavanjem na IMPALA-inu listu “YouTube 100 Artists to Watch”. Kink (2024.) bio je hrabri žanrovski iskorak prema hip-hopu i soulu, a s pjesmom “Houdini” nominiran je za nagradu ELECTOR.
Rezervacija besplatnih karata za koncert dostupna je preko sustava CoreEvent.
SUBOTA 8.11.2025.
Tehnički muzej Nikola Tesla, Savska cesta 18
10.30 – 12.00 / Posjet Teslinom kabinetu i Odjelu za obnovljive izvore energije
Stručno vodstvo: Branimir Prgomet, mag.ing. i mag.muzeol.
Obilazak uključuje odjel Transformacije energije gdje pratimo povijest sredstava za pretvorbu primarnih oblika energije u koristan rad – od onih koje je čovječanstvo najranije koristilo, snage mišića ljudi i životinja – preko prvih korištenih oblika iz prirode, energije vjetra i vode, vodnih turbina i industrijske revolucije koja počinje parnim strojevima. Priču završavamo motorima s unutarnjim izgaranjem te avionskim i brodskim motorima. Kroz vodstvo ćemo vidjeti i neke atraktivne predmete poput najstarije očuvane fotonaponske ćelije u Hrvatskoj i najstarijeg sačuvanog parnog stroja u Hrvatskoj. Potom ćemo se popeti u odjel Obnovljivih izvora i energetske učinkovitosti gdje ćemo se ukratko upoznati sa suvremenim iskoracima u smjeru uporabe obnovljivih izvora i zelene tranzicije, kao i izazovima koje nam oni predstavljaju. Posjetit ćemo i demonstracijski kabinet Nikole Tesle u prizemlju muzeja gdje ćete moći vidjeti i sudjelovati u nekim od eksperimenata s Teslinim patentima.
Ulaz i vodstvo su besplatni za prijavljene.
Prijave do 7.11.2025. u 12.00 na festivalprvih@gmail.com
Svi programi Festivala prvih su besplatni.
Partneri Festivala: Centar KNAP, KIC, KGZ Knjižnica S.S.Kranjčevića, Radiona.org
Festival prvih podržavaju Gradski ured za kulturu i civilno društvo grada Zagreba, Ministarstvo kulture i medija RH, Zaklada Kultura nova, izvedbeni dio programa podržava Zaklada Kultura nova u okviru projekta Mreža izvedbenih umjetnosti
Natječaj za 23. Festival prvih na temu Kratki spoj – tehnologija i vizije budućnosti
Umjetnička organizacija Studio Artless raspisuje pozivni natječaj za inovativne, kritičke i participativne umjetničke radove i projekte povezane s temom ovogodišnjeg 23. Festivala prvih: Kratki spoj – tehnologija i vizije budućnosti.
Radovi na temu Kratki spoj – tehnologija i vizije budućnosti mogu biti izvedeni u bilo kojem mediju, pod uvjetom da autor_ica u tome mediju radi po prvi put. Izvan konkurencije, prihvaćaju se i radovi povezani s temom u mediju u kojem su autori_ce već radili_e.
Natječaj je otvoren do 5. srpnja 2025. Prijave s opisom rada, kratkom biografijom autora_ice i kontaktom pošaljite na adresu elektroničke pošte: festivalprvih@gmail.com.
Izložba 23. Festivala prvih održat će se u Galeriji Događanja, u KNAP-u – Centru kulture na Peščenici i u Galeriji na katu Kulturno-informativnog centra KIC-u u Zagrebu početkom studenog 2025. godine.
23. Festival prvih: Kratki spoj – tehnologija i vizije budućnosti
Inspirirajući se idejama teoretičara, filozofa i sociologa od Louisa Mumforda do Manuela Castellsa, kao i znanstveno-fantastičnim opusima Karela Čapeka, Rayja Bradburyja, Aldousa Huxleyja, Georga Orwella i drugih,ovogodišnje izdanje Festivala prvih bavi se odnosom suvremene tehnologije i budućnosti. Uz odabrane kritičke i inovativne umjetničke radove oblikovat će se izložbeni, diskurzivni, izvedbeni i radionički program, a pozvani kreativci, stručnjaci, amateri, mladi i stari – bavit će se svojevrsnim „kratkim spojem“ koji nastaje kad tehnologija počne upravljati ljudskim životima.
Taj „kratki spoj“ ovdje se koristi i u prenesenom značenju sagledavanja turbulencija koje se događaju u društvenim procesima. Sagledajmo, recimo, ovisnost o mobitelima. Je li trenutak u kojem, iz bilo kojeg razloga, više ne možemo koristiti svoj mobitel – u kojem su nam većina podataka potrebnih za svakodnevni život (kontakti, autorizacija online kupnje, pristup internetu, bilješke, kalendar, komunikacijski kanali itd.) – određeni mentalni kratki spoj jer tada postajemo drastično ograničeni u svojem djelovanju? Možemo li poremećaje pažnje i anksioznost koja nastaje kod novih generacija uslijed korištenja društvenih mreža tumačiti kao društveni kratki spoj? Može li sve veće oslanjanje na razne sustave umjetne inteligencije dovesti do kratkog spoja opće ljudske sposobnosti za samostalno djelovanje? Koliko nas sve društvenih i mentalnih kratkih spojeva očekuje u ovom transhumanističkom smjeru sveopće kiborgizacije kojim ide naša civilizacija?
Također, s kojom društvenom namjenom treba kreirati tehnološke procese da bi bili korisni društvu u cjelini? Koji su tehnološki pristupi do sada bili krivi i zašto, te kako ih promijeniti i s kojim ciljem? Postoji li granica iza koje imamo previše tehnologije ili možemo zadržati urođenu znatiželju i želju za inovacijom ako uspostavimo vrijednosni sustav koji će nam omogućiti da to uvijek bude u našu korist? Što se iz te perspektive događa s idejom transhumanizma? Hoćemo li s takvim pristupom imati i vizije dobre budućnosti?
23. Festival prvih • Kratki spoj – tehnologija i vizije budućnosti
Produkcija: Studio Artless • Autorica programa: Ana Janjatović Zorica