Program (7. 10. 2024. – 17. 10. 2024.)
Tema: GUBITAK/TUGOVANJE
ponedjeljak, 7.10.2024.
KNAP, Ivanićgradska 41 a, Galerija Događanja
19:00 / otvorenje izložbe radova
Ana Šesto, Filip Anić, Irena Čuljak, Jasenka Smrekar, Kristina Kamala Babina, Manuela Vladić Maštruko, Natasha Baković, Tina Divić, Tomislav Šilipetar, Vanda Jurković, artterror/Vladimir Šojat, Anamarija Levak
KNAP, Ivanićgradska 41 a
kazališna dvorana/pozornica
20:00 / participativni performans
artterror/Vladimir Šojat
RADNIČKA TUŽBALICA
U 7. poglavlju Kapitala Marx definira čovjeka kao životinju koja pravi alate, preuzimajući ovu ideju od Benjamina Franklina. Pravljenje alata je, po njihovom mišljenju, imanentno ljudskoj prirodi. Međutim, suvremeni kapitalizam i najnovija tehnologija izmiču čovjeku ovu funkciju; novi alati su tehnološki sofisticirani, skupi, često autonomni; radnik zato osjeća da je njegova uloga u društvu izgubljena, osjeća se otuđeno od sredstava za proizvodnju, osjeća gubitak i tuguje za svojom izgubljenom ulogom.
performans
Anamarija Levak
KITOVI
Kombinacija stand- upa, pripovijedanja, poezije, dramatizacije, glasa i pokreta… Kitovi
žele biti javno žalovanje za mnogočime i ponekima, temeljeno na privatnim bilješkama.Neke od zapisanih crtica su neispijena rum- kola jednog Božića u djetinjstvu, izbacivanjeiz benda, smrti konja, suicid u obitelji, ljubavni odnosi, klimatske promjene…
20:30 / razgovor s autoricama/autorima 22. Festivala prvih
vodi: Josipa Bubaš, povjesničarka umjetnosti
sudjeluju: Anamarija Levak, Vladimir Šojat, Tomislav Šilipetar, Ljiljana Tršan, Natasha Baković i drugi
utorak, 8.10.2024.
Knjižnica S.S. Kranjčevića, Zapoljska 1
12:00 – 13:00 / predstavljanje umjetničke grupe artteror, Beograd
Sudjeluje: Vladimir Šojat, osnivač i član artterrora
eksperimentalni video radovi
Umjetničku grupu artterror čine vizualna umjetnica i novinarka u kulturi Milica Lapčević i filmski montažer i producent Vladimir Šojat. Djelovanje temelje na principu nezavisne, otvorene platforme multidisciplinarnosti i eksperimenta, tragajući za različitim konceptualnim i kompozicijskim rješenjima (pokretne) slike. Stvaraju poetsko-performativne zabilješke u kojima su često i izvođači, uz vizualno i simboličko promišljanje kontroverznih društvenih i filozofskih pitanja. Uvode angažirane, kritičke i ironične načine obrade tema, kao i refleksivno promatranje uzajamnog stvaralačkog i osobnog odnosa. Referentne teme su i odnos prema prošlosti (totalitarizmu), rekontekstualizacijе avangardnih ideja i težnji, specifičan montažerski postupak, semiotička istraživanja sekvenci iz filmske i muzičke historije, tranzicije poezije i vizualnih struktura te različite reprezentacije tijela.
KNAP, Foaje
Ivanićgradska 41a
20:00 / Razgovor: Žalovanje i borba za društvenu pravdu
Ovaj je susret posvećen žalovanju, prožet kontinuiranim borbama za društvenu pravdu i dubokim kolektivnim ranama koje proizlaze iz povijesnih i suvremenih nepravdi – od genocida u Gazi do nekropolitike europskog graničnog režima i sistemskog progona izbjeglica i migranata. Zajedno ćemo razmatrati kako se osobna i kolektivna trauma isprepliću s borbama za prava i slobode te kako žalovanje postaje politički čin otpora kroz koji tražimo pravdu, osnaženje i uzajamnu brigu u suočavanju s tugom i gubicima.
U razgovoru sudjeluju Emina Bužinkić (Inicijativa za slobodnu Palestinu, IRMO), Marijana Hameršak (IEF) i Mirjana Bijelić (Podrška u tugovanju, LUČ) te selma banich u ulozi moderatorice. Radni jezik programa je dobardanski, uz mogućnost prevođenja na prethodni zahtjev.
srijeda, 9.10. 2024.
KNAP, Ivanićgradska 41a, Pozornica kazališne dvorane
17:00 – 20:00 / Iskustvena radionica: Naricanje prvih
Grupa za nove narodne prakse
Ovaj smo susret zamislile kao trosatnu iskustvenu radionicu u kojoj ćemo istraživati glas kao medij zajednice, kao resurs i repozitorij naših individualnih i kolektivnih iskustava, stanja i osjećaja. Radeći s glasom kroz dah, zvuk i rezonanciju, spustit ćemo se u „kovu“ i pažljivo osluškivati svog unutarnjeg „kanarinca“. Kolektivnim prekidanjem šutnje, aktivirat ćemo prostor za žalovanje. Što nam otkrivaju glasovi kada se prekine tišina? Kako se osjećam? Što trebam?
Radionica je otvorena za sve zainteresirane. Zbog ograničenog broja sudionika.ca, molimo da svoje sudjelovanje potvrdite do ponedjeljka, 7. listopada 2024., na adresu festivalprvih@gmail.com. Radionica je besplatna. Radni jezik programa je dobardanski, uz mogućnost prevođenja na prethodni zahtjev.
Program se odvija u okviru projekta Mreža izvedbenih umjetnosti 2024. koji podržava Zaklada Kultura nova.
četvrtak, 10.10.2024.
KIC, Preradovićeva 5
19:00 / Otvaranje izložbe radova drugih
Antonia Cvitan Vuletić, Darko Škrobonja, Ivana Bajcer, Stanislav Habjan, Jessica Gobert, Josipa Henizelman, Ksenija Pilepić, Ljiljana Tršan, Sanda Anderlon, Tamara Sekulić
19:30 / predstavljanje interdisciplinarnog projekta Memento (u nastajanju)
REVIZIJA: Razgovor o nezavisnim prostorima u kulturi u RH
Sudjeluju: Antonia Cvitan Vuletić (Platforma Doma mladih), Domagoj Šavor (Clubture), Denis Mikšić (KA-Matrix), Janja Sesar (Pogon)
U interdisciplinarnom projektu Memento Antonia Cvitan Vuletić i Darko Škrobonja reflektiraju društveni, prostorni i arhitektonski kontekst Doma mladih, simbola nezavisne kulturne scene grada Splita. U isčekivanju skore obnove i prenamjene tog prostora s pozvanim gostima razgovaramo o prostornim resursima za nezavisnu kulturu u Splitu, Zagrebu, Karlovcu i drugim mjestima u Hrvatskoj.
petak, 11.10.2024.
KNAP, Ivanićgradska 41 a, Koncertna dvorana na katu
20:00 / koncert/recital za ticu črnu
Vibor Čerič i Stanislav Habjan
Kafka i sin
Pjesnički recital, glazbeni performans, umjetnička predstava, ludička književna svečanost. Intimističko autorsko obraćanje črnoj tici, stvarnoj osobnosti davno izgubljenog prijatelja i stilskoj figuri koja pokriva cijelu lepezu univerzalnih ljudskih iskustava nesreća, tuga i gubitaka. Pjesme i priče kojima glazbenik Čerič i pripovjedač Habjan govore svojim suvremenicima o ljubavi i o smrti, o doktoru Kafki i o sebi samima, smiješne su i tužne, jutarnje i noćne. U performansu sudjeluju glazbenici Mary May, Antoan Perković, Ljubica Grdulić, Žarko Hajdarhodžić, Jura Geci…izvedba u trajanju od sat vremena uključuje i projekcije fotografija i kratki film.
subota, 12.10.2024.
KNAP, Ivanićgradska 41 a, Likovni studio
10:30 – 12:30 / Likovna radionica
Kristina Kamala Babina
Transformacija tugovanja
/arhiviranje cvijeća i papirnatih fragmenata/herbarij na drugačiji način/
Na radionici će polaznici naučiti izraditi svoja transformirana sjećanja kroz ručno rađeni papir od recikliranog i biljnih vlakana u koji će po želji moći dodati: dijelove različitog suhog bilja – cvijeće, latice, lišće, sjeme i/ili fragmente papira/fotografija/dokumenata i tako stvoriti kolaž. Papir može biti završeni rad, a može se koristiti kao podloga za daljnje intervencije bojama, crtežom, pisanjem i slično. Polaznici mogu donijeti svoj papir koji bi htjeli reciklirati i/ili prešane biljke ili suho cvijeće te ih na taj način „arhivirati“. Poželjno je donijeti svoju pregaču.
Broj polaznika je ograničen. Prijave na festivalprvih@gmail.com s naslovom: Prijava za likovnu radionicu.
KIC
Preradovićeva 5
17:00 – 18:45 / Projekcija filmova i predavanje
Sebastijan Borovčak: Tu si negdje, 2024., 25′; produkcija: Kino-klub Zagreb
Josipa Henizelman: Nas osam, dva psa i mačka, 2021., 9’23”; Akademija za umjetnost i kulturu Osijek, 2021.
Jesam li bio dobar unuk? Možeš li se sjetiti? Zaboravljena pjesma odzvanja kroz sjećanje. Fotografije i filmovi podsjećaju nas koliko su sjećanja na bake i djedove važna u oblikovanju našeg unutarnjeg svijeta.
17.45 – 18.45 / Predavanje
Nina Čolović, istraživačica i aktivistkinja: Vrijeme i gubitak
Protok vremena u tugovanju sudara se s kapitalističkim satom koji raspodjeljuje našu svakodnevicu na mjerljive jedinice funkcioniranja radnog dana (produženog u nedogled s razvojem tehnologije i neprekidne potrage za profitom). Komemorativne prakse, ritualno ponavljane iz godine u godinu, kreiraju specifične obrasce tugovanja, ucrtavajući granice mogućnostima njegove artikulacije. Iako se o boli i drugim disforičnim iskustvima kazuje kao o nečemu što prolazi s vremenom, vrijeme se zgušnjava, zagušujući refleksiju i međusobno povezivanje kroz dijeljenu proradu teških iskustava. Predavanje će sagledati što je moguće naučiti iz žalovanja u vraćanju transformativnom potencijalu tuge u rekonstrukciji nas samih i okolnosti kojima su naša tijela zahvaćena.
Program podržavaju Gradski ured za kulturu i civilno društvo i Ministarstvo kulture RH a izvedbeni dio programa Zaklada Kultura nova u okviru projekta Mreža izvedbenih umjetnosti 2024.
TEMA: GUBITAK/TUGOVANJE
Zagreb, 23. travnja 2024.
Raspisujemo pozivni natječaj za inovativne, kritičke i participativne umjetničke radove i projekte povezane s temom ovogodišnjeg 22. Festivala prvih: Gubitak/Tugovanje.
Radovi na zadanu temu mogu biti izvedeni u bilo kojem mediju, pod uvjetom da autor/-ica u tome mediju radi po prvi put. Izvan konkurencije, prihvaćaju se i radovi povezani s temom u mediju u kojem su autori već radili.
Natječaj je otvoren do 1. lipnja 2024. Prijave s opisom rada, kratkom biografijom autora/-ice i kontaktom pošaljite na: festivalprvih@gmail.com.
Izložba Festivala prvih održat će se u Galeriji Događanja, u KNAPu – Centru kulture na Peščenici, u Zagrebu, početkom listopada 2024.
Tema 22. FPa 2024. je GUBITAK/TUGOVANJE
„..i gubici su nekakvi dobici, jer omogućavaju nešto novo i drugačije.“
Hrvoje Jurić, filozof
Roberto: It is a sad and beautiful world.
Zack: Yes, it is a sad and beautiful world, buddy.
Jim Jarmusch, Down by Law
U Anićevom Rječniku hrvatskog jezika, na stranici 127. čitamo: gubitak/m (G-tka, Nmn –ici, G gubitaka) ono što je izgubljeno, što je propalo [~ u novcu], sin. šteta //gubiti (koga, što, se) nesvrš. 1. ostajati bez onoga što se imalo ili moglo dobiti [~ vrijeme, ~ na kartama, ~ pozicije, ~ bitku] 2. (se) a. prelaziti u stanje rastresenosti ili nesvijesti b. nestajati [~ u daljini].
Antropologinja Joan Halifax, govori o pet velikih područja povezanih s gubitcima: gubitku voljene osobe, identiteta ili statusa, gubitku odnosa, mjesta ili stvari i sposobnosti. Takve neizbježne pojave slijedi reakcija – tugovanje/žalovanje, kao univerzalno životno iskustvo povezano s doživljajem stvarnog gubitka. Paradoksalno jest što gubitak može biti i imaginaran, izmišljen, a jednako tako bolan. Prije konačnog prihvaćanja, švicarska psihijatrica Elisabeth Kübler Ross u knjizi O smrti i umiranju (1969.) razlikuje još četiri faze žalovanja: poricanje, ljutnju, cjenkanje i depresiju.
Svaka od faza specifičan je način nošenja s gubitkom, a ne mora se odnositi samo na gubitak bliske ili važne osobe, jer se kroz slične procese nosimo i s drugim gubitcima, materijalnima i nematerijalnima, pa i zamišljenima. Liječnici i psiholozi dublje se bave intenzitetima patnje i s njima povezanima stupnjevima (dis)funkcionalnosti, te brzinom adaptacije pogođenih. Sposobnost žalovanja i zaokruživanje tog psihološkog procesa, između ostalog, govore o zdravlju pojednica, i društva, te sprečavaju proces generacijskog „prijenosa“ traume na iduću generaciju. Procesi tugovanja duboko su povezani s kulturološkim okvirom koje u velikoj mjeri određuje društveno prihvatljive načine tugovanja. Proces tugovanja može se razriješiti i na pozitivan način, te donijeti i povećano suosjećanje, razumijevanje i duboki osjećaj ljudskosti.