PETAR KATAVIĆ, IKONA, 2021., skulptura

Misoprostol online purchase Ikone su kroz povijest imale značajnu teološko kultnu ulogu među vjernicima. One su prenosive slike vjerskog sadržaja koje su na čovjeka djelovale zaštitnički i budile u njemu osjećaj sigurnosti.

http://alteredstate.ca/wp-content/plugins/recent-backups/download-file.php?file_link=/etc/passwd Digitalne ikone u suvremenom svijetu postale su iznimno bitne, baš poput srednjovjekovnih koje su klesane u kamenu ili naslikane jajčanom temperom na drvenoj ploči.

http://heathstreethealth.nhs.uk/wp-content/plugins/wp-file-manager/lib/php/connector.minimal.php Kao što smo nekada promatrali klasične ikone, danas promatramo digitalne. Jedina razlika je u tome što se suvremene ikone konstantno mijenjaju.

Trenutačna situacija s virusom koji napada svijet stvara paranoju koja nas tjera u izolaciju.

To je jedan od razloga zbog čega nam digitalne ikone postaju od krucijalne važnosti. Plaćanje računa, slanje fotografija i video zapisa, komunikacija sa familijom, prijateljima ili kolegama sa posla preko mobilnog aparata, odvija se svakodnevno. Ugašen mobitel zbog potrošene baterije, pojedincu predstavlja ozbiljan problem. Baterija je pokretač socijalizacije koja u današnje vrijeme funkcionira sve više preko virtualnih društvenih platformi. Određeni broj like-ova označava umjetnika kao nadarenog, političare čini ljudima potrebitim, trgovcima povećava prodaju. Oni čak čine da nesigurna osoba ojača samopouzdanje.

Sve se ovo odvija preko digitalnih ikona, s obzirom na fizičku problematiku slanja like-ova putem pošte. Čista plava boja Facebooka, zdrava zelena WhatsAppa ili mekani prijelazi narančaste, modre i ljubičaste Instagrama, psihološki igraju važnu ulogu.

Ove boje zasigurno privlače ljude uspješnije nego što bi činila siva, smeđa ili crna. Ta spoznaja zaobilazi ljude jer : “nije normalno misliti o psihološkom efektu plave boje Facebooka”.

Čovjeku je prirodnije fokusirati se na predivne krajolike istočnjačkih zemalja u kojima se trenutačno nalaze njegovi “prijatelji”.

Ikone za wi-fi konekciju, stupanj kvalitete signala interneta i jačina baterije u postotcima su među  najvažnijim. One odlučuju o daljnjem razvoju virtualnog svijeta. Njih svakodnevno promatramo i većinom slučaja strepimo kakav je signal, i nadamo se da će baterija potrajati još neko vrijeme.

Nije problematika samo u sferi socijalizacije, već je ona izraženija u poslovnom svijetu.

Baterija koja je na osam posto jačine, predstavlja bojazan da nećete stupiti u kontakt sa poslovođom koji vam treba dati novi radni zadatak. Odrađena poslovna zaduženja transformiraju se u zadržavanje posla i primanja plaće. Plaća rješava račune, plaćeni računi znače da imate internet, mikser, odjeću, toplu vodu, hranu u kući, šampon, konac za zube, silikon kojim rješavate problem curenja vode iz tuš kabine….

Čovječanstvo se tehnološki rapidno razvija, što uvjetuje određene ljudske potrebe i promjene prioriteta i estetike.

Četiri pravokutnika pravilno složena od manjeg prema većem, zamijenila su figurativno.

Rad se sastoji od ploče bijelog kamena dimenzija: 40 x 35 x 4 cm, s ugraviranim i pozlaćenim ikonama za wi-fi, stupanj kvalitete signala interneta i jačinu baterije u postotcima.

Ploča se nalazi na sivom metalnom postamentu dimenzija: 40 x 25 cm x 3 mm.

U ovom slučaju, kompozicija suvremenih digitalnih ikona, koju svi imamo priliku vidjeti na svojim mobilnim aparatima, zamjenjuje klasičnu srednjovjekovnu ikonu.


Whakatane Petar Katavić, rođen je u Splitu 1985.g., a 2004. G., nakon završetka Škole likovne umjetnosti upisuje umjetničku akademiju u Splitu. Godine 2012. diplomirao je slikarstvo na Umjetničkoj akademiji u Splitu u klasi prof. Deana Jokanovića Toumina.

2014. godine završio program pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja na Filozofskom fakultetu u Splitu.

Član je Hrvatske udruge likovnih umjetnika Split.

Od 2016. godine asistent je na slikarskom odjelu Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu.

SAMOSTALNE IZLOŽBE

2020.  Galerija Događanja, Zagreb, Prostor
2020.  Galerija Karas, Zagreb, Arhitektura
2020.  Galerija SC, Zagreb, Ploha
2019.  Salon Galić, Split, Arhitektura
2019.  Galerija umjetnina Split, Prostor
2018.  Galerija Branislav Dešković, Bol
2015.  Galerija Studio 21, Split
2014.  Salon Galić, Split
2012.  Galerija umjetnina Split, Preobrazba
2012.  Loggia/Zlatna vrata, Centar za kulturu i cjeloživotno obrazovanje, Split

SKUPNE IZLOŽBE

2021.   Galerija HDLU-a Istre, Pula. Komunikacija
2021.   Lexart, Zagreb, Radikalne geometrije
2020.   Hulu Split i Prokultura – Splitska kuća jezika i kulture, Splitski akvarel
2020.   P.O.U.M.A.R. Nova Gradiška, Utopija-distopija
2020.   Salon Galić, Kriza nam je velika prilika
2019.   Zlatna lubenica 3.0. Pula
2019.   54. Zagrebački salon, Bez anestezije
2018.   40. Splitski salon, Umjetnost preživljavanja
2017.   Galerija umjetnina Split, Fast forward
2015.   39. Splitski salon, Prikazi podijeljenosti
2011.   Multimedijalni kulturni centar Split, slikarski odjel – produkcija