RUBNO DO DNA – prekarijat u nezavisnoj glazbi i izdavaštvu

Ljubica Džambić Anđelković: O stvaralaštvu punk umjetnika Ivice Čuljka/Satana Panonskog

Tko je bio Satan Panonski? ‘Onaj luđak’ koji se rezao, punk legenda alternativne scene bivše države, multimedijalni umjetnik sklon ekstremima, čovjek s egzistencijalnog ruba, preteča queera, tek imitator GG Allina, šarmantni manipulator, brutalni ratnik ili beskompromisni borac za ideale?

Nitko iza sebe nije ostavio toliko urbanih legendi, nagađanja, kontroverzi, različitih interpretacija i polariziranih osjećaja od obožavanja do krajnje odbojnosti. Mitologizacija njegovog lika odavno je prešla okvire jedne supkulture, a dan danas žestoke se rasprave oko njegova života i staralaštva vode na društvenim mrežama, kreirajući nerazmrsivo klupko urbanih legendi.

Pjesnik, body art performer, likovni i tekstilni umjetnik, vođa Punk Prisne Porodice koja je okupljala ekipu istomišljenika ‘od Vardara pa do Triglava’, sam je sebe identificirao ovako: „Po narodnosti prijatelj, po zanimanju punker“.

Što je htio postići svojom umjetnošću i je li to umjetnost, zašto se ozljeđivao na sceni, o čemu je pisao i govorio, kakav je život živio a o kakvom je maštao? Na neka od tih pitanja u svojoj je knjizi, koja je upravo izašla u izdanju Sandorfa, pokušala odgovoriti Ljubica Anđelković Džambić, koja je na ovoj temi i doktorirala. Riječ je o prvoj knjizi koja nije tek puki zbroj pjesama, fotografija i anegdota, već se radi o prvorazrednoj teatrološko-teorijskoj studiji koja iz izvedbene vizure promatra život i rad Satana Panonskog.

Kabanga SAŽETAK O KNJIZI

can you buy modafinil at walmart Ljubica Anđelković Džambić: Tijelo otpora Satana Panonskog: autodestruktivni body art u hrvatskoj umjetnosti performansa i izvedbenoj praksi, Zagreb, Sandorf, rujan 2022.

Ovim istraživanjem po prvi se put daju pregled, analiza i klasifikacija stvaralaštva multimedijalnog punk umjetnika Ivice Čuljka / Satana Panonskog. Žanrovsku raznolikost ovog opusa prate rubni i kontroverzan umjetnički status te izniman utjecaj životnih okolnosti na kreaciju umjetničkih radova, stoga se glavnoj temi pristupa interdisciplinarno i dvojako: u prvom se dijelu disertacije cjelokupno stvaralaštvo razvrstava na književno stvaralaštvo, izvedbene vrste autodestruktivni body art, glazbeni performans i antimodni performans, te ostale vrste i žanrove (likovne radove i mail art, audio-dokudramu), a interpretacija se usmjerava na pronalaženje obilježja poetike otpora temeljene na estetici šoka te karakteristične umjetničke postupke kojima je moguće dokazati Čuljkov osviješten pristup stvaralaštvu. U drugom dijelu istraživački pristup polazi od definiranja stvaralaštva Ivice Čuljka kao umjetnosti osobne traume i komunikacije vlastite istine, te sagledavanja njegove umjetničke pozicije kroz poziciju društveno stigmatizirane osobe. Nakon uspostave terminologije primijenjenog performansa, Čuljkovo se umjetničko djelovanje analizira kroz pripadnost u pet društveno marginaliziranih skupina: duševno neprilagođeni umjetnici, osuđenički status, queer status, pripadnost supkulturnom pokretu i stigma ratnika. Završna istraživanja bave se pitanjem mitologizacije ovog umjetnika, Satanom Panonskim kao inspiracijom drugim umjetnicima, te se daje povijesni pregled izvedbi autodestruktivnog body art-a u hrvatskoj umjetnosti performansa.

BILJEŠKA O AUTORICI

Ljubica Anđelković Džambić rođena je 9.9.1974. u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je Komparativnu književnost, Filozofiju (1998.) i Teatrologiju (2001.) te doktorirala na Poslijediplomskom studiju književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture (2019.). Trenutno je zaposlena u gimnaziji kao profesorica filozofije te kao vanjska suradnica na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu. Od 2004.-2019. bila je zaposlena na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu kao stručna suradnica za kazališnu umjetničko-nastavnu produkciju. Od 1999. objavljuje prikaze i stručne radove iz područja književnosti i izvedbenih umjetnosti. Radila kao vanjska leksikografska suradnica u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža, te na HRT-u kao autorica pitanja za televizijske kvizove znanja. Članica je Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa, organizacijskog tima Tabor film festivala te nezavisne udruge za kulturu Gokul. Ljubav prema umjetnosti performansa usađena joj je 1990-ih, kada je nastupala sa skupinama Daklelososi i Bijesne gliste te samostalno. Ljubav prema alternativnoj glazbi formirala se u 1980-ima, a realizirala posljednjih desetljeća kroz bendove Babilonci i Onaj Dječak.